Finansije i Osiguranje - Slovenija

Udio loših kredita u slovenskim bankama povećan četiri puta

Jedan od ključnih razloga zašto se Slovenija teško bri s krizom su makroekonmske neravnoteže koje su se javile u posljednje vrijeme i koje priječe brži oporavak, rekao je na konferenciji o prevladavanju makroekonmskih neravnoteža direktor slovenskog Ureda za makroekonomske analize i razvoj (Umar) Boštjan Vasle, piše slovenski poslovni dnevnik Finance.

Uvjeti kreditiranja su znatno lošiji u usporedbi s drugim zemljama Europske unije, rekao je Marjan Hafner iz Umara. Krediti nebankarskih sektora već drugu godinu zaredom padaju, a bankama se udio loših kredita povećao četiri puta.

Slovenski bankarski sektor je jedan od najslabije kapitaliziranih u eurozoni. A bolje kapitalizirane banke imaju lakši pristup novcu na međunarodnim tržištima. Dugoročni izvori financiranja su u Sloveniji rijetki, a opseg kapitala je zbog negativnih gibanja smanjen.

Slovenskom bankarstvu treba jaka kapitalna osnova banaka, kako bi bile spremne preuzeti rizike. Potrebno je i aktivnije upravljanje ulaganjima na osnovi kapitalnih argumenata, a ne nekih drugih.

Maja Bednaš iz Umara procjenjuje da će u nastojanjima da se država financijski konsolidira najveći pritisak biti u ovoj godini. Upozorila je da rastući udjel kamata u javnofinancijskim izdacimai slabi javne financije i da je nužn restrukturiranje. Izdaci će rasti i zbog starenaj stanovništva, prvenstveno izdaci za mirovine i socijalu.

Bednaš smatra da su mjere prihvaćene ove godine znatno bolje definirane od lanjskih. Imaju veći kredibilitet oddosadašnjih koje su se temeljile prije svega na posezanju u fleksibilni dio proračuna. S obzirom na nove rizike, srednoročno će biti potrebne temeljite promjene. Mogućnosti za povećanje prihoda su smanjene, rad je već visoko oporezovan, a oporezivanje kapitala utjecalo bi na konkuretnost. Mogući su novi prihodi kroz ekološke poreze i trošarine, a pod određenim uvjetima i kroz rast PDV-a.